Kako efikasno komunicirati?
Zašto nam je komunikacija toliko važna u životu?
Komunikacija je osnovni alat ljudskog iskustva, igra ključnu ulogu u svim sferama našeg života. Ona nam pruža platformu za izražavanje naših misli, osjećaja i potreba kao i za razumijevanje drugih i okoline u kojoj se nalazimo. Bez efikasne komunikacije, teško je izgraditi uspješne odnose, surađivati s drugima, rješavati konflikte ili postići željene ciljeve.
Identificiranje "prave" teorije ili podjele komunikacije može biti izazovno s obzirom na mnogobrojne perspektive i pristupe u proučavanju ovog područja. Umjesto traženja jednog "ispravnog" modela, korisno je shvatiti da različite teorije i podjele komunikacije pružaju raznolike uvide i perspektive na ovu složenu temu.
Kroz istraživanje komunikacije, znanstvenici su istraživali različite aspekte poput verbalne i neverbalne komunikacije, komunikacije putem tehnologije, interpersonalne i intrapersonalne komunikacije, masovne komunikacije te mnoge druge. Razumijevanje tih procesa omogućava nam bolje komuniciranje s drugima, razvoj zdravih odnosa i uspješno sudjelovanje u društvenom životu.
Kvalitetna komunikacija omogućuje bolje razumijevanje i povezanost među ljudima, dok neadekvatna ili problematična komunikacija može rezultirati nesporazumima, sukobima i nepotpunim odnosima. Stoga je važno razvijati svijest o različitim stilovima komunikacije te težiti prema asertivnom pristupu kako bismo izgradili zdrave i produktivne odnose s drugima.
Stilovi komunikacije:
Pasivni stil komunikacije
Osobe koje koriste ovaj stil često izbjegavaju izražavanje svojih mišljenja i potreba te se povlače pred drugima.
Ne usuđuje se iznijeti svoje mišljenje na sastanku zbog straha od neslaganja.
Agresivni stil komunikacije
Osobe koje koriste agresivni stil često su dominantne, nametljive i ne poštuju tuđa mišljenja.
Osoba koja prekida druge u razgovoru i nameće svoje stajalište bez slušanja drugih.
Pasivno-agresivni stil komunikacije
Ovaj stil kombinira pasivnost i agresivnost gdje osoba neizravno izražava svoje nezadovoljstvo ili frustraciju.
Osoba koja koristi sarkastične komentare, sarkazam ili ironiju umjesto izravnog izražavanja svojih osjećaja.
Asertivni stil komunikacije
Osobe koje koriste asertivan stil jasno izražavaju svoje mišljenje i potrebe uz poštovanje prema drugima.
Osoba koja izražava svoje želje i potrebe na jasan i poštovan način bez agresije ili podcjenjivanja drugih.
Asertivni stil dopušta izražavanje osjećaja, mišljenja i želja na direktniji način bez agresije ili podcjenjivanja drugih. To omogućuje izgradnju zdravih odnosa jer jasno komunicirani stavovi olakšavaju razumijevanje među uključenim stranama. Osim toga, asertivna komunikacija smanjuje mogućnost nesporazuma i konflikata, jer se izražavajuća osoba jasno razumije i poštuje.
Važno je napomenuti da je asertivnost vještina koja se može naučiti i razviti kroz praksu i svjesno usmjeravanje na poboljšanje komunikacijskih sposobnosti. Međutim, u određenim situacijama može biti korisno prilagoditi stil komunikacije ovisno o potrebama i zahtjevima situacije.
Asertivnost je važna jer omogućuje izgradnju zdravih odnosa, osobni razvoj i postizanje ciljeva. Asertivnost omogućuje izražavanje vlastitih potreba i granica što je ključno za izgradnju zdravih odnosa. U asertivnoj komunikaciji osjećamo se sigurnije pa se osjećaj frustracije i stresa može smanjiti.
Brojna istraživanja potvrđuju da asertivan komunikacijski stil doprinosi izgradnji samopouzdanja, samopoštovanja, dobrih međuljudskih odnosa te smanjenju stresa i anksioznosti.
Elementi učinkovite komunikacije:
Aktivno slušanje - uključuje davanje pažnje sugovorniku bez prekida, postavljanje pitanja radi dubljeg razumijevanja i reflektiranje onoga što je rečeno.
Jasnoća i preciznost - važno je izražavati svoje misli i osjećaje na jasan i precizan način kako bi se izbjegli nesporazumi i konflikti.
Empatija - empatično slušanje i razumijevanje tuđih osjećaja i perspektiva pomaže u izgradnji međusobnog povjerenja i povezanosti.
Asertivnost - ovo je sposobnost izražavanja vlastitih potreba, želja i granica na poštovan način bez agresivnosti ili pasivnosti.
Prilagođavanje - prilagođavanje komunikacije ovisno o situaciji, kontekstu i potrebama sugovornika kako bi se postiglo bolje razumijevanje.
Postavljanje relevantnih pitanja - postavljanje otvorenih i relevantnih pitanja pomaže u dubljem istraživanju tema i poboljšava komunikacijski proces.
Korištenje pozitivnog i podržavajućeg jezika - korištenje riječi koje potiču pozitivnost i podršku doprinosi stvaranju poticajnog okruženja za komunikaciju.
Odgovorno reagiranje - umjereno i razumno reagiranje na informacije ili izazove koji se pojave u komunikaciji pomaže u održavanju konstruktivne interakcije.
Poštivanje vlastitih vrijednosti i principa u komunikaciji - važno je ostati autentičan i dosljedan svojim vrijednostima i principima u komunikaciji kako bi se očuvala integritet.
Pružanje konstruktivnih povratnih informacija - pružanje povratnih informacija na konstruktivan način pomaže u poboljšanju razumijevanja, učenja i rasta svih sudionika u komunikaciji.
Učinkovita komunikacija nije samo puko prenošenje informacija već stvaranje međusobnog razumijevanja, povjerenja i podrške među sudionicima u komunikacijskom procesu.
Najveći je problem u komunikaciji taj što ljudi ne slušaju da bi razumjeli, nego slušaju da bi odgovorili.
LITERATURA:
Littlejohn i Foss, (2009). Encyclopedia of communication theory (Vol. 1). Sage.
Milivojević i Dragović (2012). Agresivnost i asertivnost u komunikaciji–nedostaci i ograničenja teorije asertivnosti. CM–Časopis za upravljanje komuniciranjem.
Skupnjak (2020). Rješavanje konflikata i vještine asertivnosti. Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 3(3), 98-116.
Spencer, (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko, Naklada Slap.
