Kako vaše misli utječu na vaše psihičko stanje?
Jeste li znali da način na koji razmišljate (vaša kognicija) može uzrokovati depresiju ili značajno pogoršati vaše psihičko stanje? Dnevno kroz našu glavu prođe više desetaka tisuća različitih misli. Važno je znati da nisu sve misli koje nam prolaze kroz glavu racionalne i istinite, neke su iracionalne i potpuno besmislene. Grešku radimo kada pažnju poklanjamo iracionalnim i neproduktivnim mislima jer ih na taj način “hranimo” i dajemo im na važnosti. Kada je naš fokus na njima u sebi nosimo teret koji nas blokira i onemogućava normalno funkcioniranje. Naime, ako razmišljamo o negativnim stvarima ili se fokusiramo na negativne aspekte određene situacije, to može dovesti do povećanja negativnih emocija poput tuge ili ljutnje. S druge strane, ako se fokusiramo na pozitivne stvari i pokušavamo se usredotočiti na one aspekte života koji su nam važni i zadovoljavajući, to može dovesti do povećanja pozitivnih emocija poput sreće i zadovoljstva.
Kada smo previše zaokupljeni negativnim mislima i fokusiramo se isključivo na ono što nije dobro i ne funkcionira, to utječe na naše emocije, utječe na to kako se osjećamo i kao posljedica toga utječe i na naše ponašanje. To je cijeli začarani krug koji može nastati zbog pretjeranog fokusiranja i hvalatanja za misao koja nije produktivna i racionalna.
Prvi korak ka promjeni takvih disfunkcionalnih misli je njihovo prepoznavanje ili identifikacija tih misli. Drugi korak je shvatiti da svaka naša misao ne mora biti istinita. Neke misli samo prođu kroz našu glavu, dok se druge, na koje se fokusiramo i kojima dajemo pozornost zadržavaju i mogu ne samo smanjiti naše raspoloženje nego i aktivirati lančanu rekaciju i zarobiti nas.
Važno je naučiti svjesno birati kojim mislima ćemo vjerovati i davati na važnosti, a kojima ne. Mi smo vlasnici svojih misli i mi bismo trebali upravljati njima, a ne one s nama. Neke od tih načina razmišljanja na kojima trebate raditi i svjesno ih promijeniti nabrojat ću u nastavku.
Kognitivne distorzije i automatske misli koje se većini ljudi tijekom života jave:
Čitanje misli: “On misli da sam gubitnik.”
Etiketiranje: “Ja sam neuspješan.”, “On je budala.”
Proricanje budućnosti: “Odbacit će me.”, “Ispast ću budala.”
Katastrofiziranje: “Grozno će biti ako me odbiju.”, “Ne mogu podnijeti tjeskobu.”
Dihotomno (sve ili ništa) mišljenje: “Ni u čemu ne uspijeva.”, “Ako padnem ispit, potpuno sam glup i nespoosban”, “Meni ništa ne ispadne dobro.”
Odbacivanje pozitivnog: “To se ne računa jer bi to svatko mogao.”
Disfunkcionalne pretpostavke koje nam se javljaju uključuju ideje o tome što mislite da biste trebali činiti. To su iracionalna pravila prema kojima osoba misli da treba živjeti, a potpuno su netočna i iracionalna:
“Svi bi me trebali prihvatititi.”
“Ako se nekome ne svidim, znači da nisam vrijedan ljubavi.”
“Nikada ne mogu biti sretna ako sam sama.”
“Ako u nečemu ne uspijem, onda sam gubitnik.”
“Trebam se kritizirati zbog svojih neuspjeha.”
“Ako sam dugo imala problem, onda se ne mogu promijeiti.”
“Ne bih trebao biti depresivan.”
