Kako izgleda narušeno mentalno zdravlje?
Procjenjuje se da više od 20% odrasle populacije u EU pati od nekog psihičkog problema ili poremećaja mentalnog zdravlja. U adolescenata se procjenjuje da je pojavnost tih problema podjednaka. Od teških oblika mentalnih poremećaja, kao što je shizofrenija i ostale psihoze, boluje 1-2% ukupne populacije.
Visoka prevalencija i često kroničan tijek mentalnih poremećaja, kao i početak poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi dovode do direktnog ekonomskog opterećenja društva. Vjerojatno je podjednako, ako ne i veće, indirektno ekonomsko opterećenje zbog smanjene produktivnosti, bolovanja i invalidnosti oboljelih.
Osobe s mentalnim zdravstvenim problemima imaju povećani morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj samoubojstava približno je jednak broju cestovnih prometnih nesreća. Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju bolesnika i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih ali i njihovih obitelji i okoline.
Posljednjih nekoliko godina sve je više pojedinaca koji obolijevaju od mentalnih poremećaja. Jedni od najčešćih psihički poremećaji od kojih pate milijuni ljudi diljem svijeta i dalje su depresija i anksioznost. Zahvaljujući sve većem broju znanstvenih istraživanja i preciznijih dijagnostičkih sredstava moguće je prepoznati simptome u ranoj fazi razvoja poremećaja, čime je povoljnija prognoza i vjerojatniji oporavak.
Ponekad su simptomi koji upućuju na probleme i narušeno mentalno zdravlje vidljivi dugo prije no što pojedinac odluči potražiti pomoć. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma i traženjem pomoći povećavaju se šanse za očuvanjem mentalnog zdravlja.
Postoje dobri i loši načini nošenja s neugodnim osjećajima. Loši načini nošenja najčešće samo kratkoročno pružaju olakšanje i privid rješavanja problema. Dobri načini, koji često zahtijevaju trud i rad na sebi mogu dugoročno pozitivno djelovati na vas.
Svi se ponekad možemo pronaći u situaciji kada je teško nositi se s određenom situacijom u životu i osjećajima koje ona donosi. No važno je znati da je u redu i nije sramotno potražiti pomoć. Nakon što priznamo sebi da nam je pomoć potrebna, lakše ćemo o tome progovoriti i nekom drugom te prihvatiti pomoć. Ne treba se bojati potražiti pomoć. Odlazak psihologu ili stručnjaku za mentalno zdravlje ne znači da "niste normalni".
Znakovi koji upućuju na narušeno mentalno zdravlje mogu biti razni, i ne manifestiraju se isto kod svih. Neki od znakova mogu biti:
Toksične misli: "Ništa nema smisla"; "Bolje da me nema"; "Hoće li ikad biti bolje?"; "Sve je užasno"; "Ne mogu više izdržati"; "Najgora/ri sam"
Osjećaji: ljutnja, tuga, bespomoćnost, bijes, ravnodušnost, bezvoljnost, tjeskoba, anksioznost, osjećaj praznine...
Tjelesni simptomi: glavobolja, problemi sa spavanjem (usnivanje, nesanica), nedostatak energije, gubitak apetita...
Ponašanje: povlačenje u sebe, opijanje, konzumacija opojnih sredstava, agresija prema sebi/drugima…
Ponekad neki od ovih osjećaja/ponašanja/misli predstavljaju uobičajenu reakciju na neke situacije, no problem se može pojaviti kod konstantnog pojavljivanja ovakvih simptoma. Postoje načini na koje možeš sam/a brinuti o svom mentalnom zdravlju, no to nije uvijek tako jednostavno i ponekad su stvari izvan naše kontrole i potrebno je više rada i pomoć stručnjaka.
Neki od savjeta koji mogu pomoći:
Podijeli svoje osjećaje s bliskom osobom
Budi blag/a prema sebi
Fokusiraj se na ono što voliš i želiš raditi
Uzmi pauzu
Naspavaj se i odmori
Jedi zdraviju hranu i dovoljan broj obroka
Pronađi dobro društvo
Zauzmi se za sebe kao što bi za prijatelja
Nauči novu stvar
Potraži stručnu pomoć
Ako neke od ovih znakova koji upućuju na narušeno mentalno zdravlje primijetite kod sebe ili kod nekog od svojih bližnjih i procijenite da ti/im je potrebna pomoć, budi aktivan/na i potraži je.
Izvori:
Mental health statistics 2022. (2022). SingleCare.
Dattani, S. i sur. (2021). Mental Health. Our World in Data.
Šimić, G. (2020). Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja. Ljevak: Zagreb.
DuBois-Maahs, J. (2018). The Top Five Most Common Mental Illnesses. Talkspace.
