Što su obrambeni mehanizmi i od čega nas zapravo štite?

U svakodnevnom životu često se susrećemo s nelagodnim situacijama, stresorima ili unutarnjim konfliktima. U prirodi svakog čovjeka jest da održava emocionalno blagostanje, no to nije uvijek jednostavno kako zvuči. Evolucijski se čovjek naučio "izboriti" za svoj opstanak. Fizička spremnost na borbu i opstanak odavno je prepoznata kao krucijalan faktor preživljavanja. Interes za psihološke i emocionalne aspekte osobe javio se puno kasnije i od tada uvelike napredovao.

Proučavajući teme iz psihologije, primjetno je da postoje načela, koncepti i savjeti koji uvelike mogu poboljšati način i zadovoljstvo životom. Isto tako, zaronite li malo u dubinu također dolazite do spoznaje da je svatko od nas jedinstven.

Zamislite život kao stablo kruške. Svi plodovi rastu na istom stablu, jednako su zalijevani, jednako izloženi suncu, ali ipak ima plodova koji ranije sazriju. Nekima je potrebno više njege  i podrške, a neki dozriju kasno. Sve je to dio života. Kao i različita potreba plodova na jednom stablu, ljudi imaju različite potrebe. Kada govorimo o nošenju s teškim situacijama, svatko od nas koristi ono što pomaže u suočavanju s teškim emocionalnim situacijama.

Obrambeni mehanizmi ili mehanizmi obrane su psihološki procesi koji se automatski aktiviraju kako bi osoba prevladala različite vanjske ili unutarnje prijetnje.

Pojedinac tako brani svoje emocionalno blagostanje i nosi se s unutarnjim konfliktima ili stresom.

Obrambeni mehanizmi sami po sebi nisu ni "dobri" niti "loši", već se koriste kao način suočavanja s različitim emocionalnim i psihološkim izazovima. Obrambeni mehanizmi nesvjesni su reakcija našeg ega na situaciju koju procjenjujemo kao prijeteću, na neku opasnost. Zadaća ovih mehanizama je očuvanje homeostaze.

Putem mehanizama obrane distanciramo se od neprihvatljivih nagona i ponašanja, dok se u isto vrijeme prilagođavamo vanjskim i unutarnjim pritiscima kako bi izbjegli osjećaj anksioznosti i straha.

Kako se aktiviraju obrambeni mehanizmi možemo objasniti na primjeru:

Ana je studentica koja se suočava s velikim stresom zbog ispitnog roka. Ima mnogo gradiva za naučiti, rokovi se približavaju, a osjeća se preplavljeno. Umjesto da se suoči s tim stresom i razmotri svoje opcije, Ana počinje primjenjivati obrambeni mehanizam potiskivanja.

U ovom slučaju, potiskivanje je obrambeni mehanizam koji Ana koristi kako bi potisnula svoju anksioznost i strah od neuspjeha. Umjesto da se suoči s tim emocijama i razmisli o načinima kako se nositi sa stresom, ona ih potiskuje duboko u sebi. Ona se može ponašati kao da nema problema, ignorirati svoje obaveze i izbjegavati razgovarati o svojim osjećajima s prijateljima ili obitelji.

Ovo je samo jedan od mnogih obrambenih mehanizama koje ljudi koriste u različitim situacijama kako bi zaštitili svoje emocionalno zdravlje. Ovaj primjer pokazuje kako se obrambeni mehanizam aktivira kad osoba osjeća emocionalni stres ili nelagodu i pokušava zaštititi svoj emocionalni integritet. Potiskivanje može privremeno ublažiti stres, ali dugoročno može dovesti do problema jer osoba ne obrađuje svoje osjećaje i ne traži konstruktivne načine suočavanja sa stresom.

Ono što je važno razumjeti je kako i u kojim okolnostima se koriste obrambeni mehanizmi. Neki obrambeni mehanizmi mogu biti adaptivni i pomoći osobi da se suoči s izazovima na konstruktivan način, dok drugi, kada se koriste prekomjerno ili nepravilno, mogu dovesti do problema.

Obrambene mehanizme možemo podijeliti:

1. Nezreli mehanizmi obrane: projekcija i projektivna identifikacija

2. Neurotski mehanizmi obrane: potiskivanje, regresija, reaktivna formacija, racionalizacija, poricanje i negiranje, premještanje, identifikacija

3. Zreli mehanizmi obrane: sublimacija, humor, altruizam, asketizam

Koristeći projekciju osoba prepisuje odnosno projecira, one impulse koje ne može prihvatiti, na drugu osobu. Najčešće su to agresivne i destruktivne misli, pri čemu ako nekoga ne volimo, lakše je misliti da ta osoba ne voli nas.

Projektivna identifikacija jest kad osoba vlastite karakteristike pripisuje drugoj osobi, dok druga osoba na nesvjesnoj razini prihvaća tu projekciju te se ponaša u skladu s tim.

Potiskivanje je najčešći mehanizam obrane i očituje se u potiskivanju neželjenih sadržaja u nesvjesno. Osoba se u regresiji vraća na neka ranija ponašanja koja nisu više u skaldu s njezinom dobi. Kod reaktivne formacije neprihvatljivi nagoni preobražuju se u suprotnost, primjerice osobe koje kažu da nikad ne bi bile ljubomorne postaju ekstremno ljubomorne.

Racionalizacija je obrambeni mehanizam kojeg svakodnevno susrećemo nudeći razumna objašnjenja za neke emocionalno izazovne situacije.

Poricanje i negiranje koristi se kad je iznimno teško prihvatiti istinu, primjerice dijagnozu o nekoj teškoj bolesti. Premještanje koristimo kad ne možemo reagirati na osobu koja nas je naljutila (primjerice šef) već reagiramo agresivno i ljuto na nekoga tko zapravo nije kriv (član obitelji).

Identifikacija je proces u kojem se dijete poistovjećuje s roditeljem istog spola, preuzimajući njegove navike i slično.

Sublimacijom osoba zamijenjuje neke nagonske želje u kreativnom smislu, primjerice želju za agresijom prema nekome manifestira kroz udaranje vreće za boks.

Još jedan od zrelih mehanizama obrane je humor kojim se osoba koristi tako da ne izaziva tenzije u okolini. Altruizam se očituje u tome da osoba postiže zadovoljstvo kroz pomaganje drugima. Asketizam je nastojanje da se eliminiraju ugodni aspekti iskustva ako ono izaziva unutarnji konflikt kod osobe.

Važno je napomenuti da svatko koristi obrambene mehanizme u određenoj mjeri, i to nije nužno negativno. Ovi mehanizmi su evolucijski razvijeni kako bi pomogli ljudima suočiti se s raznim izazovima. Međutim, problemi se mogu pojaviti kada se obrambeni mehanizmi koriste prekomjerno ili neadekvatno, što može ometati zdravu emocionalnu i interpersonalnu funkciju. Terapija i samoosvješćivanje mogu pomoći osobi da bolje razumije svoje obrambene mehanizme i nauči kako ih koristiti na adaptivan način.

Literatura:

• Karlović D. i suradnici, (2019). Psihijatrija. Jastrebarsko, Naklada Slap

• Spencer, A. R. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko, Naklada Slap