Što je emocionalna inteligencija i zašto nam je važna u životu?
Emocije su dio našeg svakodnevnog života. Prisutne su u svakom danu i trenutku koji prolazimo. Iako ih počinjemo osvještavati tek sazrijevanjem, emocije su prisutne oduvijek.
Još kao mala djeca znamo da nešto osjećamo, teško nam je to verbalizirati i objasniti si, ali taj osjećaj u nama jasno nam pokazuje da se nešto događa. Upravo to se može vidjeti ako proučite koliko se djeca razvesele i kako im se lica ozare kad roditelji dođu po njih nakon cijelog dana koji su proveli u vrtiću.
Razvojem i odrastanjem situacije s kojima se susrećemo postaju teže i izazovnije. Kompleksne situacije često izazivaju šaroliku lepezu emocija koju je potrebno regulirati. Emocije oboje naš život različitim bojama. Kao i boje, neke emocije su nam manje, neke više drage. Ponekad smo obojeni cijelom lepezom boja, a ponekad smo predani jednoj boji.
Emocije su pokretači ponašanja, korisne su i kompleksne. Iako se nalaze u istoj situaciji, ljudi često ne prolaze na isti način i istim intenzitetom svaku emociju. U redu je osjećati više emocija odjednom no pazite da se ne preopteretite. Previsoka razina emocije može biti opterećujuća i potaknuti anksioznost.
Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, upravljanja i korisnog izražavanja vlastitih emocija, kao i prepoznavanja i razumijevanja emocija drugih ljudi.
Emocionalna inteligencija izrazito je važna u svakodnevnom životu i funkcioniranju a očituje se u uspješnom međuljudskom komuniciranju, rješavanju konflikata, samopouzdanju i postizanju osobnih i profesionalnih ciljeva.
Emocionalna inteligencija sastoji se od nekoliko ključnih komponenti:
Samosvijest - odnosi se na sposobnost prepoznavanja i razumijevanja vlastitih emocija te svjesnost o tome kako one utječu na naše ponašanje i odluke.
Samoregulacija - odnosi se na mogućnost upravljanja vlastitim emocijama kako bi se postigla ravnoteža i produktivnost te kako bi izbjegli destruktivna ponašanja.
Empatija - odnosi se na sposobnost razumijevanja emocija, potreba i perspektive drugih ljudi te suosjećanje s njihovim iskustvima.
Socijalne vještine - odnose se na umijeće uspostavljanja i održavanja kvalitetnih međuljudskih odnosa - uključujući komunikaciju, suradnju i rješavanje konflikata.
Motivacija - odnosi se na sposobnost postavljanja i postizanja ciljeva, unatoč preprekama uz visoki nivo predanosti i entuzijazma.
Da, postoje znanstveni dokazi koji podržavaju postojanje emocionalne inteligencije kao koncepta i njenog utjecaja na različite aspekte života. Istraživanja su pokazala da emocionalna inteligencija može značajno utjecati na uspjeh u karijeri, međuljudske odnose, tjelesno i mentalno zdravlje te općenito kvalitetu života.
Međutim neki znanstvenici ipak imaju rezervirano mišljenje o ovom kontekstu. Dio razloga leži u tome što je vrlo izazovno izmjeriti emocionalnu inteligenciju, za razliku od koncepta kvocijenta inteligencije. Postoje različite metode alati koji se koriste za procjenu emocionalne inteligencije, a neki od njih su: samoizvješćivanje, testovi i upitnici (npr. "Emotional Intelligence Appraisal"), simulacije i vježbe te bihevioralne mjere. Važno je napomenuti da mjerenje emocionalne inteligencije nije uvijek precizno, no važnost ovog koncepta je neminovna.
Samosvijest, samoregulacija, empatija, motivacija i socijalne vještine pet su komponenti emocionalne inteligencije koje mogu pomoći pojedincu da bolje razumije sebe i druge, poboljša komunikaciju, rješava konflikte na konstruktivan način te da bolje upravlja stresom i emocijama u različitim situacijama.
Ljudi su socijalna bića, što znači da na neki način ovisimo o okolini u kojoj se nalazimo i o ljudima koji nas okružuju. Bitno nam je da budemo prihvaćeni i da dobro funkcioniramo u društvu ali i samostalno. Upravo je emocionalna inteligencija nešto na čemu trebamo raditi kako bismo u tome uspjeli.
Neki su se stručnjaci okušali u istraživanju emocionalne inteligencije i tome kako se ona može razvijati i unaprijediti jer iako su nam neke karakteristike urođene, kroz učenje i vježbu možemo ih poboljšati. Primjerice Daniel Goleman u svojoj knjizi "Emocionalna inteligencija" kroz praktične primjere pokazuje kako ljudi mogu poboljšati svoje emocionalne vještine i postići veći uspjeh i zadovoljstvo u životu.
Fokusom prvenstveno na ovih 5 komponenti emocionalne regulacije već je napravljen prvi korak. Ovo je koncept koji se ne nauči preko noći. Ne možemo postati stručnjaci u regulaciji emocija i reakcijama na različite situacije samo zato što smo pročitali najbitnije stvari o tome. Potreban je rad, trud i posvećenost. Ponekad ćemo se pronaći u situaciji u kojoj ćemo, unatoč svom znanju, reagirati neadekvatno i neželjeno. I to je u redu. Nitko ne očekuje da se ponašate kao roboti i sakrivate svoje emocije. Važno je da nakon toga osvijestite to i reagirate prikladno. Pričajte o njima, promišljajte, osjetite i podijelite ih s nekim. Nekome će u razgovor pomoći prijatelj ili bliska osoba, a netko će se obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje i dublje proraditi na tome.
U konačnici, iako, kao i kod većine koncepta koji nisu "opipljivi" postoje kontroverze i još puno prostora za razvoj i istraživanje, mnogi znanstvenici prepoznaju važnost emocionalne inteligencije te utjecaj koji ima na naše živote.
Rastemo i učimo tijekom cijelog života, emocije nisu iznimka, posebice jer su u tolikoj mjeri dio naših života. Ne plašite se učiti i pitati.
U travnju ćemo u PSYCRO membershipu raditi na ovoj temi i pomoći vam da iskoristite svoju emocionalnu inteligenciju najbolje što možete u različitim područjima svoga života. Prijaviti se i saznati više o PSYCRO membershipu možete ovdje.
Literatura:
Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija: Zašto može biti važnija od kvocijenta inteligencije. Mozaik knjiga.
Milivojević, Z. (2000). Emocije: psihoterapija i razumijevanje emocija.
Prometej. Salovey, P., & Mayer, J. D. (1990). Emotional intelligence. Imagination, cognition and personality, 9(3), 185-211.
